Za bh. kompaniju Euro-Asfalt 2014. godina je bila godina uspješno započetih i realizovanih projekata.
Jedan od najkompleksnih poslova na koji su posebno ponosni u ovoj kompaniji je i izgradnja tunela 1. Mart, koji se smatra najzahtjevnijim i najvećim građevinskim objektom ove vrste ne samo u BiH već i cijeloj Jugoistočnoj Evropi. Uspješnom realizacijom ovoga projekta vrata građevinarima Euro-Asfalta otvorena su i na drugim tržištima.
O realizovanim i novim projektima koji očekuju ovu kompaniju u 2015. godini razgovarali smo sa Hamedom Ramićem, generalnim direktorom kompanije Euro- Asfalt.
2014. GODINA ISPUNJENIH OČEKIVANJA
Na izmaku ste još jedne poslovne godine. Da li ste zadovoljni poslovanjem? Da li su ispunjena Vaša očekivanja?
– Tekuću 2014. godinu smatram godinom koja je ispunila moja očekivanja kada je u pitanju poslovanje kompanije Euro-Asfalt. Uspješno smo realizovali projekte na kojima smo bili angažovani a tiču se konkretno Koridora Vc, u predviđenim rokovima, bili smo najpovoljniji ponuđač za nastavak radova na Lotovima 2a i 2b, koji obuhvataju izgradnju vijadukta Briješće, rušenje i izgradnju novog mosta na cesti M17, preko željezničke pruge u Briješću kao i kružni tok Briješće. Pored ovih radova u sklopu projekta uradiće se rekonstrukcija više lokalnih saobraćajnica, a Lot 2b podrazumijeva izvođenje radova na izradi završnog sloja asfalta od Stupske petlje do kružnog toka u Briješću. Uspjeli smo otvoriti i novo tržište i to u Albaniji i Sloveniji. Na tržištima Njemačke i zemalja ex Jugoslavije već smo prisutni. Ono što bih posebno naglasio jeste činjenica da smo u 2014. godini većinu projekata realizovali u našoj BiH, što je velika prednost za naše radnike koji se ne moraju razdvajati od porodica kako bi išli na inostrana gradilišta.
Koliko Vam je angažman na značajnim poslovima na Koridoru Vc pomogao za nastup na inostranim tržištima?
– Naš angažman na Koridoru Vc predstavlja odlične reference za naše buduće nastupe na tržištima BiH, Evrope i svijeta. Posebno je značajan angažman Euro-Asfalta na izgradnji tunela 1. Mart, koji se smatra najzahtjevnijim i najvećim građevinskim objektom ove vrste ne samo u BiH već i cijeloj Jugoistočnoj Evropi. Tunel je završen u predviđenom roku jer smo radili u svim smjenama, a opremljen je najsavremenijom opremom i saobraćajnom signalizacijom. Po završetku radova dobili smo poziv iz Albanije gdje su već angažovani naši radnici.
ŽILA KUCAVICA
Osim radova na izgradnji koridora Vc radili ste i na izgradnji Stupske petlje. Koliko je ovaj projekat bio kompleksan?
– Da bi se realizovao projekt morao je biti napravljen novi most, a zajedno sa mostom još dvije rampe za silazak. Proširena je gradska longitudinala, napravljene su nove pješačke staze, započeta je gradnja biciklističke staze, napravljen je podzemni pješački hodnik za siguran prijelaz koji izlazi na tramvajska stajališta, stari most je saniran i obnovljen. Do konstrukcije je sve skinuto i ponovo urađeno.
Stupska petlja bila je sinonim za velike saobraćajne gužve i smatram da je bilo još i teže u vrijeme izvođenja radova. Ali, radovi su završeni na vrijeme tako da je sarajevska saobraćajna „žila kucavica“, poprilično rasterećena i da, ne samo domaći vozači već i turisti napokon mogu uživati u sigurnijoj i ugodnijoj vožnji u ovom dijelu grada. Mada, moram naglasiti, da iako se osjeti rasterećenje u saobraćaju, nestanak gužvi možemo očekivati tek po okončanju cijele Sarajevske obilaznice.
Od projekata na kojim ste učestvovali koji bi izdvojili kako zahtjevniji i zašto?
– Ako mislite na projekte koji su vezani za Koridor Vc već sam spomenuo Tunel 1. Mart. Pored toga bili smo angažovani i na dionicama Kakanj –Visoko gdje smo radili poddionicu Kakanj-Dobrinje koja je uključivala izgradnju autoceste, 3 mosta, dva podvožnjaka i jedan nadvožnjak, na dionici Drivuša-Bilješevo radili smo sekciju Drivuša-Gorica-Bilješevo koja je pored gradnje autoceste od 4, 35 km obuhvatala i gradnju mostova M1,M2 i M3, tunel Vijenac sa dvije tunelske cijevi od po 2.854 m i 2.834 metara dužine, centar za kontrolu prometa i naplatno mjesto. Radili smo bočno cestovno naplatno mjesto u Polugovima. Na dionici Počitelj-Bijača radili smo poddionicu Kravice-Bijača, na dionici Vlakovo-Tarčin radili smo poddionice Vlakovo-Lepenica koja je podrazumijevala gradnju petlji Vlakovo i Lepenica te poddionice Suhodol-Tarčin i Lepenica-Suhodol.
U pitanju su dosta zahtjevni građevinski projekti, ali sa dobrom organizacijom, savremenom mehanizacijom i radnicima kakvi su uposlenici Euro-Asfalta sve uvijek teče po predviđenim planovima.
Osim u BiH, na kojim tržištima je kompanija prisutna? Imate li u planu izlazak na još neka tržišta?
– Kompanija je konstantno prisutna u Njemačkoj a od nedavno i u Albaniji i Sloveniji. U planu nam je nastupanje i na tržištu Bliskog istoka i to u Saudijskoj Arabiji i Kataru. U zemljama bivše Jugoslavije smo već otvorili podružnice te nastupamo na aktualnim tenderima.
Kakva su Vaša iskustva na drugim tržištima, odnosno kako je bh. kompanijama raditi u BiH, a kako u drugim zemljama?
Euro-Asfalt je kompanija koja je u potpunosti spremna za rad na bilo kojem tržištu u Evropi i svijetu. Osposobljeni smo znanjem i kapacitetom, imamo kadrove koji mogu zadovoljiti sve međunarodne standarde. Nama jezička barijera ne predstavlja problem, jer naši inžineri govore sve jezike, u zavisnosti koje je tržište u pitanju. U Njemačkoj npr. radimo sve po evropskim standardima i tamo za nas nema barijera.
PRIPREME ZA GRADNJU JOŠ TRI TUNELA U ALBANIJI
Gradite i tunel u Albaniji. Koliko je ovo kompleksan projekat?
– Riječ je o tunelu Bulquize čija dužina iznosi 460 metara. Početak gradnje bio je negdje oko 15. septembra. Od cca 460 metara uradili smo 260, što je otprilike nekih 48% urađenog posla. Planiramo završiti krajem decembra što predstavlja termin prije roka koji je zadao investitor.
U Albaniji traju pregovori za naš angažman na još tri tunela. Dva tunela od po 3 kilometra i jedan tunel od 800 metara. To je opet znak angažovanja domaće operative. Ne samo Euro-Asfalta već i naših kooperanata. Time se otvara mogućnost za novo zapošljavanje ljudi.
Koliko ukupno imate zaposlenih u BiH i inostranstvu te da li planirate upošljavanje novih kadrova?
– Trenutno imamo 450 uposlenika, od toga je 150 uposlenih u inostranstvu. Zapošljavanje novih kadrova zavisi od projekata koji će se otvarati te tržišta kako u BiH tako i van njezinih granica.
Kakvo je trenutno stanje u bh. građevinskoj industriji?
– Izgradnja Koridora Vc za BiH je značila investiciju od oko milijardu i 200 miliona. Ta činjenica je uticala na stabilizaciju i blagi rast građevinske industrije a posebno u zadnje dvije godine. Mi smo u zadnje dvije godine uradili oko 400 miliona KM prometa. Inače, građevinski sektor BiH je organizovan kroz Konzorcij u kojem radi stotinjak domaćih firmi.
Nadam se da će se taj trend rasta, kroz slijedeći ciklus projekata na Koridoru Vc, kroz izgradnju putne infrastruksture kao i izgradnju elektroenergetskih projekata povećati kako bi se bh. građevinska industrija vratila na ono stanje kako je bilo prije rata, kada je bila najjača i najprepoznatljivija u bivšoj Jugoslaviji. Ali i van njezinih granica.
Izaći na tržišta regiona, što upravo i radimo i gdje smo i prisutni. Za Euro-Asfalt posebno su interesantna tržišta Iraka, Saudijske Arabije, Katara i Alžira gdje ćemo uzeti učešće na najvećim svjetskim tenderima.
PORESKA OPTEREĆENJA I RAD NA CRNO RAK RANA BH PRIVREDE
Šta bi za cjelokupnu bh. privredu a posebno privatni sektor značilo smanjenje poreskih opterećenja na rad? Da li bi se povećao broj zaposlenih, konkretno u Vašoj kompaniji? – Država bi trebala da smanji doprinose, jer su od cijelog regiona u BiH najveći. Npr. U Hrvatskoj iznose 50 posto od neto plaće, u Sloveniji 40 posto od neto plaće a u BiH 70 posto. Poreska opterećenja i rad na crno predstavljaju rak ranu razvoja bh. privrede. Siguran sam, da bi regulisanjem ove dvije stavke došlo do zapošljavanja velikog broja radno sposobnog stanovništva koje je trenutno nezaposleno . Kada ovo kažem ne mislim samo na zapošljevanje općenito u BiH, već i konkretno na Euro-Asfalt. Svakako da bismo zaposlili još ljudi. Šta očekujete od Nove godine? Koji su ključni planovi Euro-Asfalta u narednom periodu? |
I na kraju po čemu ćete pamtiti ovu godinu?
– Večera u Tunelu 1. mart nije tipičan svakodnevni događaj, o tome su pisali i inostrani mediji. Mislim da ću pored svih realizovanih projekata na Koridoru Vc, godinu pamtiti i po tome.