Elmir Prevljak: Nastojimo dovesti holandske i belgijske goste, pravimo mostove između BiH i tih država. Tim ljudima smo mi neka vrsta baze, zbog geografskog položaja jer se nalazimo između dva turistički najeksponiranija grada ‘vani’ – Sarajeva i Mostara, i preko nas oni idu dalje i obilaze ove gradove, prave rafting, odlaze na Visočicu i otkrivaju druge atrakcije.
Goga i Elmir Prevljak vlasnici su firme Proef Balkan (Osjeti Balkan) u Holandiji i odmarališta Herzegovina Lodges na Boračkom jezeru kojima promovišu sve što ima asocijaciju na balkansko, odnosno bh. podneblje. Firma ovog bračnog para, koji živi na bh. i holandskoj adresi, pruža usluge iz oblasti turizma, gastronomije i kulture. U nastavku Vam donosimo uspješnu poduzetničku priču ljudi koji su prepoznali naše kulturno i prirodno blago kao odličan kapital za turistički biznis. Razgovar
ali smo sa Elmirom Prevljakom.
Kada ste izgradili odmaralište Herzegovina Lodges, kakvim kapacitetima raspolažete i kakav sadržaj nudite gostima?
Prevljak: Radi se o ukupno sedam apartmana koji imaju dvadesetak kreveta. Nastojimo dovesti holandske i belgijske goste, pravimo mostove između BiH i tih država. Tim ljudima smo mi neka vrsta baze, zbog geografskog položaja jer se nalazimo između dva turistički najeksponiranija grada ‘vani’ – Sarajeva i Mostara, i preko nas oni idu dalje i obilaze ove gradove, prave rafting, odlaze na Visočicu i otkrivaju druge atrakcije. Organiziramo naše „Kulturno ljeto“ u ljetnim mjesecima. Tako da sedmi i osmi mjesec imamo skoro svaki vikend gostovanja domaćih i stranih umjetnika. S tim, jednim za našu priču jako bitnim segmentom popunjavamo ponudu koju pružamo i stranim i domaćim gostima. Gogin brat je poznati bh. pjesnik i prevodilac sa holandskog na bosanski – Goran Savić i bio nam je nekakav link da se povežemo sa eminentnim imenima poput Herta Maka, Arnona Grunberga, Kadera Abdolaha, Abdelkadera Benalia. To su sve velika imena holandske literature i svi su oni bili naši gosti. Kada je svima njima knjiga prevedena na bosanski oni su je promovisali u Herzegovina Lodgesu.
Kako ste došli na ideju da iskoristite prirodne i kulturne kuriozitete balkanskog, odnosno bh. podneblja?
Prevljak: Supruga je po profesiji arhitekt, a ja radim umjetnički nakit. I mi smo zadnjih 30 godina bili u tom ‘filmu’. Ja sam u Holandiji radio dosta festivala, umjetničkih pijaca i galerija, družio se sa interesantnim ljudima i pokušavao promovisati priču o BiH. Svih tih godina, pogotovo onih prvih poslijeratnih BiH je gledana samo u jednom segmentu – ratnom. Tako da je teško bilo nešto drugo ponuditi, a to i jeste za nas bio izazov. Gradnja odmarališta je trajala poprilično dugo jer je teren bio težak za gradnju. Ovo je već neka peta godina kako traje taj projekat.
Da li odmaralište radi tokom čitave godine?
Prevljak: Mi bukvalno funkcionišemo na dvije adrese. U slučaju da sada neka grupa želi doći u BiH mi bismo se vratili iz Holandije da ih ugostimo. Čini mi se da se ta neka ‘ustaljena sezona’ sve više ‘rasteže’, pogotovo jer je Boračko jezero specifično i ima prekratku sezonu, samo mjesec dana. Tako da se ne bi isplatilo ulagati kada bi se čovjek samo na to bazirao. Mi nastojimo da je sezona 12 mjeseci. U tih 12 mjeseci smo nekada u BiH ili gore. Možda dolje Dalmatinci imaju luksuz ili problem, kako ćemo već to nazvati, da mogu od ta dva mjeseca živjeti drugih deset. Mi to definitivno ne možemo i ne nastojimo, jer ovo je bukvalno postao i naš način života.
Iz kojih zemalja Vam najčešće dolaze gosti?
Prevljak: Mislim da su u prosjeku 95% ljudi koji dolaze Belgijanci i Holanđani. Ove godine je bilo turista i iz Itallije. Direktan razlog zašto su to većinom ljudi iz Beneluxa je taj što radimo u Holandiji sajmove turizma. Mi smo već pet godina prisutni na nekih šest-sedam sajmova. Pravili smo turističke pakete i na tim sajmovimo smo obilazili sve ozbiljnije turističke agencije. Oni bi se lijepo zahvalili i uzeli karticu i mi smo to iduće godine opet sve ponavljali. Ove godine prvi put nama je došlo šest-sedam takvih agencija da im mi kreiramo turističke pakete za BiH. Mi se trudimo razbijati negativan imidž BiH, i dajemo prosječnom Holanđaninu sliku naše zemlje koja je mnogo više od tog nesretnog rata. Njihova slika o našoj državi prvog dana kada dođu i sedmog kada se vraćaju je 360 stepeni drugačija.
Da li Vam je u razvijanju biznisa pomogla lokalna zajednica?
Prevljak: Ovdje nismo imali ni smetnji ni pomoći. Biznisom smo više vezani za Holandiju. Mislim da će to ići u nekom pozitivnom smjeru. Često dovodimo ljude za koje smatramo da bi mogli napraviti neke interesantne projekte u vezi s turizmom za BiH. Tako je sada bio čovjek koji organizuje sportske manifestacije po čitavom svijetu. Ponudio nam je da organizira europsko prvenstvo u triatlonu. Bilo je sve ok, s tim što je falio jedan dio staze koji se trebao napraviti. On je poslao pismo s kojim smo otišli u Općinu Konjic. Iz Općine su nakon nekoliko sedmica odlučili da bi to valjalo za razvoj turističkih potencijala i ona je krenula s pravljenjem te ceste.
