U tradicionalnoj medicini bijeli luk zauzima posebno mjesto, a njegov značaj je potvrdila i zvanična medicina sredinom prošlog vijeka. Iako ga često koristimo, zaboravljamo da je bijeli luk ne samo savršena začinska biljka, već i prava riznica zdravlja. U današnje vrijeme, kada su najveće njegove količine uvezene iz drugih zemalja, ponajviše Kine i kada je veoma malo poljoprivredika u BiH, koji proizvode bijeli luk, ipak nekolicina njih ovu vrijednu poljoprivrednu kulturu ponovno vraćaju na bh. njive.
Da je proizvodnja autohtonog organskog ozimog bijelog luka unosan i perspektivan posao, dokazuje i priča vlasnika Proorg obrtničke djelatnosti iz Sarajeva Bajrona Granula, koji zajedno sa svojom suprugom Jasminkom Rustemović 2011. godine odlučio krenuti u proizvodnju ove poljoprivredne kulture na plantaži na planini Konjuh kod Kladnja.
U razgovoru za Poslovni portal ekapija.ba, Granulo je ispričao da je po povrtaku iz inostranstva bio nezaposlen, ali da je želio pokrenuti privatni biznis.
“Po zanimanju sam mašinski inžinjer. U BiH sam se vratio da bih otvorio pogon u kojem bi radio, međutim naša birokratija to mi nije dozvoljavala. Potom sam se, 2011. godine odlučio za poljoprivredu, a sa sadnjom smo krenuli godinu poslije”, ispričao je Granulo, te dodao da je oko godinu dana tražio čisto planinsko tlo za sadnju.
Rekao je da je zajedno sa suprugom sam osmislio i organizovao posao.
Pojasnio je da u sezoni zapošljava između 10 i 15 radnika, dok stalno rade samo on i supruga.
“Ove godine zasadili smo oko 35 dunuma bijelim lukom. Kapacitet ovog luka može dostići do 18 kilograma ploda na jedan posađeni kilogram. Ipak, mi to ne možemo postići, jer proizvodimo organski bijeli luk”, pojasnio je Granulo i naveo da je certificiran za organsku proizvodnju od BH cert-a.
Objasnio je da prinosi po dunumu iznose između 600 i 800 kilograma.
“Ove godine imali smo više od 20 tona čistog domaćeg, organskog, autohtonog bijelog luka. Naš proizvod plasiramo isključivo na domaće tržište, mada imamo upita iz inostranstva. Naši kapaciteti, međutim, nisu toliko veliki za inostranstvo. Domaće tržište nam je sigurno, jer imamo kvalitet, a ovo je autohtoni ozimi bijeli luk sa crvenkastom opnom”, kazao je Granulo.
Naveo je da je njegov bijeli luk prošao ispitivanja u različitim institucijama u Norveškoj, Austriji, Mađarskoj, Albaniji, Srbiji, BiH, i da je svugdje dobio najbolje rezultate.
“Radi se o jednoj najkvalitetnijih sorti bijelog luka na svjetskom tržištu. Naši klijenti su trgovački centri Interex, FIS, mali trgovački lanaci. BH Food je veliki konzument naših proizvoda, kao i prodavnice organske hrane u Kantonu Sarajevo, Tuzlanskom kantonu, Zeničko-dobojskom kantonu, Brčko Distriktu i u RS-u”, spomenuo je Granulo.
Kazao je da se luk plasira u korpicama i u teglicama.
“Jedna korpica bijelog luka teška je 200 grama i njena cijena je od 2,00 do 2,10 KM, zavisno od marže koju uzimaju trgovački centri. Jedini smo u Evropi, koji proizvodimo marinadu od domaćeg bijelog luka bez konzervansa i koja ima rok trajanja više od godinu dana. Riječ je o potpuno ekološkom proizvodu”, izjavio je Granulo.
Precizirao je da je dugo sa suprugom, istraživao recepte, kako se bijeli luk može isjeckati, biti u maslinovom ulju i stajati godinu dana, a da ne izgubi svekolika svojstva.
“Recepte koje smo koristili potiču iz tibetanskih načina kulture održavanja hrane na duži period. Više od godinu i pol dana radili smo na istraživanju recepata i kako da to napravimo. Danas imamo savršen recept, i svako ko proba, oduševljen je našom marinadom”, pojašnjava Granulo.
Dodao je da njegova marinada ima široku primjenu.
“Može se koristiti kao sos, dodatak jelima, kao začin, prilog, namaz… U ponudi imamo pet različitih vrsta marinada: Chilli, classic, mediteranska, susam i curry. Težina jedne teglice je 220 ml, a prosječna tržišna cijena joj je oko 4,20 KM”, objasnio je Granulo.
Dodao je da za njegovim proizvodima ima interesa u inostranstvu.
“U pregovorima smo sa jednim našim poduzetnikom, koji proizvodi hranu u Austriji, a želio bi biti naš zastupnik za evropsko tržište. Imamo ponude iz Norveške za izvoz tamo, te za izvoz na mađarsko tržište”, kazao je Granulo.
Naveo je da je kvalitet ulazna karta na tržište te poručio domaćim poljoprivrednim proizvođačima da se drže kvalitete.
“Svi koji rade i proizvode, ako se drže kvaliteta onda će oni dospjeti na sva tržišta. Preporučio bih svim proizvođačima da rade i da ne očekuju zaradu odmah. Trud će se isplatiti za nekih tri, četiri ili pet godina”, rekao je Granulo i podcrtao da je proizvodnja bijeloga luka perspektivna grana.
Kazao je da stvara bh. brend, koji će biti prepoznatljiv u čitavom svijetu.
“Naše teglice sa marinadom stigle su do svih kontinenata od Australije, Afrike, Amerike, Rusije, Evrope. Čak smo iz Argentine i Brazila imali upite kako se proizvode. Cijeli svijet je čuo za nas, samo naše domaće vlasti nisu”, ispričao je Granulo.